Projekt “Plavi Jadran”
01/10/2022 by admin
Bojleri, automobilske gume, staklene i plastične boce, razne vreće, čak tona raznog otpada, izvađeno je iz podmorja kod Morinjskog mosta nadomak Šibenika, u prvoj ekološkoj akciji projekta ‘Plavi Jadran’.
Ovaj eko projekt provodi Udruga EMEDEA u partnerstvu s Javnom ustanovom Razvojnom agencijom Šibensko-kninske županije, a ukupno je planirano pet akcija čišćenja podmorja na pet lokacija u Šibeniku s ciljem smanjenja onečišćenja morskog okoliša.
Sve lokacije na kojima će se održati akcije čišćenja podmorja nalaze se unutar ekološke mreže NATURA 2000 prema Direktivi o staništima kojom se želi doprinijeti osiguranju biološke raznolikosti u Europskoj uniji očuvanjem prirodnih staništa i vrsta divlje flore i faune.
Projekt je nastao zbog potrebe za smanjenjem onečišćenja morskog okoliša te potrebe za podizanjem svijesti lokalnog stanovništva o postojanju onečišćenja te njegovim posljedicama kako na prirodu tako i na samog čovjeka. I ova je akcija, poput drugih na Jadranu pokazala kako je na žalost, mnogo onih koji zagađuju okoliš, nesvjesni da na taj način štete okolišu, ali prije svega svom zdravlju.
Danas se, kao jedan od globalnih problema, ističe onečišćenje mora mikroplastikom.
Inače, pod pojmom mikroplastika smatraju se fragmenti plastičnog materijala manji od 5 milimetara koji su nastali erozijom većih fragmenata pod djelovanjem mehanizama degradacije na molekularnoj razini. Tako se razlikuju dva tipa mikroplastike – primarnu i sekundarnu; primarna mikroplastika su fragmenti koji se namjerno dodaju u proizvode, a njeni glavni izvori su trošenje automobilskih guma koje su danas uglavnom sintetičke, trošenjem sintetičke odjeće te putem kozmetičkih proizvoda koji u sebi sadrže mikrofragmente plastike poput pilinga za tijelo i lice te zubnih pasti. Sekundarna mikroplastika nastaje raspadom većih komada plastike kao što su plastične boce, ribarske mreže i plastične vrećice. Ova vrsta mikroplastike predstavlja većinu onečišćenja mikroplastikom na svijetu što ukazuje na potrebu njenog uklanjanja iz morskog okoliša.
Znanstveno je dokazano kako mikroplastika uzrokuje različite štetne učinke divljoj fauni poput malformacija, smanjenog imunog odgovora i poremećene reproduktivne aktivnosti predstavljajući rizik za divlju faunu u vidu fizičke štete uzrokovane začepljenjem probavnog trakta i hepatičkim stresom te kemijske štete uzrokovane vezanjem različitih postojanih organskih zagađivala i metala na hidrofobne površine čestica mirkoplastike. Sve ovo također predstavlja i potencijalni zdravstveni i ekonomski rizik za ljude.
Projekt ‘Plavi Jadran’ je mali projekt koji će djelovati na mikro razini, ali je itekako značajan za morski okoliš što dokazuje i količina otpada prikupljena na ovoj prvoj akciji čišćenja podmorja gdje se na malom području Morinjskog zaljeva prikupila gotovo jedna tona otpada. Iznimno je bitno da ovakvih inicijativa bude što više jer su od presudnog značaja kako za morski ekosustav i okoliš u cjelini tako i za ljudsko zdravlje i ekonomiju.
Projekt je sufinanciran sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti u iznosu od 40%, uz Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, sve aktivnosti sufinanciralo je i 10 donatora: Auto kuća Gašperov d.o.o., Djelo d.o.o., Jolly Eko d.o.o., Mare Yachting d.o.o., Marina Šibenik d.o.o. (D-Marin Mandalina), Median kreativna rješenja, Vinarija vinoplod d.o.o., Vodovod i odvodnja Šibenik d.o.o., Turistička zajednica Krapanj-Brodarica, Turistička zajednica Grada Šibenika, a u akciji su sudjelovali ronioci iz Ronilačkog kluba ‘Roniti se mora’ te ‘Powerlifting Šibenik’.
Ekološke akcije u projektu ‘Plavi Jadran’ se nastavljaju na novim lokacijama, kako bi ovaj dio Jadrana, kojega mnogi smatraju biserom Dalmacije, zasjao u punoj ljepoti.
Autor: Ojdana Koharević
Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije
Izvor: https://gorgonija.com/2022/10/01/projekt-plavi-jadran/
Add comment
Comments